Podni uzgoj vs kavezni uzgoj: istina o jajima koja kupujete svaki dan

Nazad na blog
Panić Jaja 6 min čitanja

Jaje je namirnica koja se pojavljuje na gotovo svakom stolu, svakog dana. Jedemo ga za doručak, koristimo ga u kuvanju, dajemo ga deci i smatramo ga jednim od najzdravijih i najpristupačnijih izvora proteina. Međutim, iza te jednostavne namirnice stoji čitav sistem proizvodnje koji se drastično razlikuje od farme do farme, i te razlike direktno utiču na ono što zapravo jedete. 

Kada sledećeg puta uzmete kutiju jaja sa police, vredi znati šta se zapravo krije iza cene i kako je živela kokoška koja je ta jaja snela.

Kako izgleda kavezni uzgoj u praksi

Kavezni, odnosno baterijski uzgoj dominira u industrijskoj proizvodnji jaja i razlog za to je jednostavan: on je za proizvođača najisplativiji. Na relativno malom prostoru može se smestiti veliki broj kokoši, troškovi su niski, a jaja jeftina. To je ekonomska logika koja stoji iza najjeftinijih kutija na polici u marketu.

Ono što ta logika ne pokazuje je kako konkretno izgleda život kokoške u takvom sistemu. Kokoške u kaveznom uzgoju žive u metalnim kavezima gde po propisima svaka ima na raspolaganju tek nekoliko desetina kvadratnih centimetara prostora, što je manje od površine lista papira formata A4. U takvim uslovima kokoška ne može da raširi krila, ne može da se okrene bez doticaja sa susednom kokošju i ne može da izrazi nijedno prirodno ponašanje koje kokoši inače ispoljavaju.

Pored ograničenog prostora, u kaveznom uzgoju se dan kokoškama modifikuje veštački, podešavanjem svetlosti tako da one ne znaju kada je u prirodi dan, a kada noć, dok se temperatura prostora takođe reguliše artificijelno. Sve je podređeno maksimizaciji broja snešenih jaja, a ne kvalitetu života životinje. 

Direktna posledica ovakvog uzgoja vidljiva je i u samom jajetu. U industrijskim jajima boja žumanca se može kontrolisati dodavanjem specijalnih pigmenata u hranu za kokoške, jer kokoška koja nikada nije videla prirodnu svetlost i koja se hrani standardizovanom industrijskom smešom prirodno daje žumance blede, beličastožute boje. Veštački pigmenti to koriguju, ali ne menjaju nutritivni profil jajeta.

Kako izgleda podni uzgoj u praksi

Podni uzgoj polazi od drugačijeg principa. Kokoške nisu u kavezima već se slobodno kreću unutar objekta, imaju prostirku po kojoj hodaju, gnezda u kojima nese jaja i prostor koji im omogućava prirodnije ponašanje. Nije reč o životu na otvorenom, jer podni uzgoj podrazumeva zatvoreni objekat bez pristupa pašnjaku, ali razlika u svakodnevnom iskustvu kokoške u poređenju sa kaveznim uzgojem je suštinska.

U  podnom uzgoju nisu zatvorene u kavezima i mogu se lakše kretati po prostoru, što već radi određenu razliku u kvalitetu jer životinje nisu izložene toliko velikom stresu kao u kaveznom uzgoju. Stres je faktor koji se često zanemaruje u razgovorima o kvalitetu jaja, ali on ima merljiv uticaj na hormonalni status kokoši i posredno na sastav jajeta koje nese. 

Važno je biti pošten i reći da podni uzgoj nije isti kao slobodan uzgoj ili uzgoj na pašnjaku, koji su sledeći nivo po uslovima života i nutritivnom kvalitetu jaja. Podni uzgoj je zatvoreni sistem i kokoške nemaju pristup prirodnoj hrani sa livade. Upravo zbog toga ishrana u podnom uzgoju igra ključnu ulogu, jer kvalitetna hrana bogata prirodnim sastojcima može u značajnoj meri nadoknaditi ono što kokoška ne dobija iz okoline.

Razlika u kvalitetu jajeta: šta nauka kaže

Razlika u kvalitetu između jaja iz podnog i kaveznog uzgoja nije samo  priča već nešto što se može videti, okusiti i izmeriti.

Najočiglednije je žumance. Kokoška u podnom uzgoju koja se hrani kukuruzom i prirodnim sastojcima daje žumance čija je intenzivna boja posledica karotenoidnih pigmenata iz hrane, bez ikakvih veštačkih dodataka. Žumance kaveznog jajeta u svom prirodnom stanju je bledo i bez intenziteta upravo zato što kokoška ne dobija te hranljive materije kroz ishranu. Kada razbijete jaje pa vidite tamnonarandžasto žumance koje se drži čvrsto i ne razliva, to je pokazatelj dobre ishrane.

Istraživanja su pokazala da jaja iz uzgoja sa boljim uslovima života i ishranom često imaju veće količine omega-3 masnih kiselina, više vitamina D i bolji odnos omega-6 i omega-3 masti u poređenju sa jajima sa velikih industrijskih farmi gde se kokoši hrane standardizovanom ishranom.

Pored nutritivnog profila, postoji i pitanje svežine koje direktno utiče na kvalitet. Domaća jaja su obično svežija jer dolaze direktno od uzgajivača, dok industrijska jaja mogu da provedu i do nekoliko nedelja u skladištima i prodavnicama pre nego što stignu do potrošača. Svežina jajeta nije samo stvar ukusa, ona određuje i čvrstinu belaneta, stabilnost žumanca i celokupan nutritivni integritet proizvoda. 

Razlika u ceni: zašto jaja iz podnog uzgoja koštaju više

Viša cena jaja iz podnog uzgoja nije arbitrarna odluka proizvođača. Ona odražava realne troškove drugačijeg sistema proizvodnje. Kokoške u podnom uzgoju zauzimaju više prostora po životinji nego u kaveznom sistemu, što znači da isti objekat može da primi manji broj nesilica. Hrana je skuplja ako se koriste kvalitetne sirovine bez jeftinih industrijskih supstituta. Upravljanje farmom je zahtevnije jer kokoške koje se slobodno kreću traže više pažnje i kontrole nego one koje su u kavezima.

Sve to ulazi u cenu koja se vidi na kutiji. Kada kupujete jaje iz podnog uzgoja, plaćate razliku između industrijskog sistema koji je optimizovan za cenu i sistema koji je optimizovan za kvalitet. Ta razlika u novcu je mala u apsolutnom smislu, ali odluka koju donosite pri svakoj kupovini govori nešto o tome šta smatrate važnim u ishrani.

Šta to znači za vaš svakodnevni izbor

Informacija o načinu uzgoja dostupna je svakom kupcu i besplatno je pročitati je. Broj utisnut na ljusci jajeta govori sve: broj 3 je kavezni uzgoj koji dominira u jeftinijim industrijskim pakovanjima, a broj 2 je podni uzgoj bez kaveza. Na pakovanju je obavezno navedena i ta oznaka pored datuma pakovanja i klase svežine.

Kada birate jaja, dovoljno je proveriti tri stvari. Prvo je broj uzgoja na ljusci ili pakovanju. Drugo je datum pakovanja, jer svežina nije nevažna kategorija. Treće je poreklo, jer kada znate sa koje farme dolaze vaša jaja, imate potpunu sliku o tome šta kupujete.

Panić prodaje jaja od kokoški koje žive u podnom uzgoju bez kaveza, hrane se kvalitetnom hranom i jaja idu direktno od farme do kupca bez dugog lanca hladnog skladištenja. Broj 2 na svakom jajetu nije samo zakonska oznaka, on je kratki opis načina na koji radimo i vrednosti koje stoje iza svakog pakovnja koje isporučimo.

Podelite članak